Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svake četvrte godine, počevši od onih u novembru 1990. godine koji se smatraju i prvim slobodnim višepartijskim izborima. Opći izbori[1] za zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini održani 1996, 1998. i 2000. godine provedeni su u skladu sa Pravilima i propisima Privremene izborne komisije Bosne i Hercegovine, a izbori 2002, 2006. i 2010. godine provedeni su u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, pored općih, provode se i lokalni izbori[2].
Izbori u Federaciji BiH održavaju se na tri nivoa: na nivou entiteta održavaju se izbori za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na nivou kantona održavaju se izbori za kantonalne skupštine i na nivou općina održavaju se lokalni izbori za općinska vijeća.
Od 2002. godine izlaznost na izbore (i lokalne i opće) uglavnom je bila veća od 55%. Unaprijeđeni proces registracije birača između općih izbora u Bosni i Hercegovini u 2002, 2006. i 2010. godini je sigurno razlog koji je doveo i do značajnog povećanja broja birača oba spola.
| 2002 | 2006 | Povećanje | 2010 | Povećanje
(u odnosu na 2006. god.) |
|
| Registrirani birači | 2.342,161 | 2.734,287 | + 16,7 % | 3.126,599 | + 14% |
| Birači koji su izašli na izbore | 1.298,827 | 1.512,387 | + 16,4 % | 1.769,247 | +16,7 % |
| Izlaznost | 55,4% | 55,3% | – 0,1 % | 56,5 % | + 1,2 % |
Ovo povećanje se dogodilo u društveno-političkom okruženju koje nije bilo pogodno za aktivno učešće građana. Činjenica da je odziv u postocima ostao stabilan u ovom periodu vjerojatno se može pripisati aktivnom obrazovanju glasača i naporima civilnoga društva, kao i gender mehanizama pred izbore 2010. godine da se poboljša javno informiranje građana. Odziv glasača u odnosu na spol bio je prilično ujednačen, što implicira da spol birača ne utječe na broj izabranih žena, a to se može vidjeti poređenjem rezultata.
| Izborna godina | Registrirani birači | Izlaznost (%) | Muškarci (%) | Žene (%) | |
| Opći izbori | 2002. | 2.342,141 | 55,5 | 51,54 | 48,46 |
| Lokalni izbori | 2004. | 2.322,687 | 46,8 | 52,36 | 47,64 |
| Opći izbori | 2006. | 2.734,287 | 55,31 | 52,38 | 48,42 |
| Lokalni izbori | 2008. | 3.024,127 | 55,28 | 50,93 | 49,07 |
| Opći izbori | 2010. | 3.132,231 | 56,2 | 50,83 | 49,17 |
| Lokalni izbori | 2012. | 3.149,280 (bez Mostara) | 56,51 | 50,72 | 49,28 |
Tabela 2 Izlaznost na izbore u odnosu na spol
(a) Opći izbori
Broj žena kandidatkinja i nivo njihove participacije kao nosilaca lista političkih subjekata na općim izborima i dalje su nezadovoljavajući. Na to ukazuju i podaci sa posljednjih općih izbora 2010. godine na kojima je od ukupno 745 ponuđenih lista političkih subjekata za zakonodavne organe na nivou države, entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i kantona (10 u Federaciji BiH) na čelnim pozicijama – kao nosilaca kandidatskih lista bilo njih svega 89 ili samo 11,95%. Na nivou Parlamentarne skupštine BiH (oba entiteta), od 158 ponuđenih lista političkih subjekata, žene kandidatkinje bile su nosioci njih 21 ili 13,29%. Za opće izbore 2010. godine prijavila su se 8.242 kandidata/kinje od toga 63,18% muškaraca i 36,82% žena.
| Izborna godina | Ovjereni kandidati | Muškarci (%) | Žene (%) | Izabrani | Muškarci (%) | Žene (%) |
| 2002. | 7.351 | 64,96 | 35,04 | 541 | 79,85 | 20,15 |
| 2006. | 7.245 | 63,78 | 36,22 | 517 | 82,79 | 17,21 |
| 2010. | 8.242 | 63,18 | 36,82 | 518 | 82,63 | 17,37 |
Tabela 3 Opći izbori – kandidati u odnosu na spol
Iz Federacije BiH u utrci za Parlamentarnu skupštinu BiH među 88 ponuđenih stranačkih lista za 11 su bile nosioci pripadnice ženskog spola ili njih 12,5%. Kao nosioci stranačkih lista u utrci za Predstavnički dom Parlamenta FBiH na općim izborima kandidatkinja je bilo 31 ili 13,13% od ukupno 236 lista koje su za ovaj nivo vlasti ponudili politički subjekti. Najveći procentualni broj žena nosilaca stranačkih listi bilo je za Skupštinu Bosanskopodrinjskog kantona – njih tri ili 20% među ukupno 15 lista političkih subjekata, a u Kantonu Sarajevo – pet ili 18,52% od ukupno 27 kandidatskih lista koje su bile prijavljene za taj nivo vlasti. Sa druge strane, u Kantonu 10 (Livanjskom) od ukupno 20 kandidatskih lista političkih subjekata, te u Posavskom kantonu, gdje je na izborima bilo ponuđeno 15 stranačkih lista, među njihovim nosiocima nije bilo niti jedne žene.
| Opći izbori 2010 – Nosioci lista | |||
| Kanton | Ukupan broj lista | Muškarci | Žene |
| BPK | 15 | 12 (80%) | 3 (20%) |
| KS | 27 | 22 (81,48%) | 5 (18,52%) |
| USK | 25 | 21(84%) | 4 (16%) |
| SBK | 21 | 18 (85,71%) | 3 (14,29%) |
| HNK | 24 | 21(87,5%) | 3 (12,5%) |
| TK | 24 | 21(87,5%) | 3 (12,5%) |
| ZDK | 24 | 22 (91,67%) | 2 (8,33%) |
| ZHK | 16 | 15 (93,75%) | 1 (6,25%) |
| K10 | 20 | 20 (100%) | 0 |
| PK | 15 | 15 (100%) | 0 |
Tabela 4 Opći izbori 2010 – nosioci lista
Kada je u pitanju nivo kantonalnih skupština u Federaciji BiH, najveći broj kandidatkinja bio je na listama političkih subjekata u Bosanskopodrinjskom kantonu (38,23%), nakon kojeg slijede Kanton Sarajevo sa 37,8% i Zeničko-dobojski kanton sa 36,99%.
| Opći izbori 2010 – Kandidati | |||
| Kanton | Ukupan broj kandidata | Muškarci | Žene |
| BPK | 293 | 181(61,77%) | 112 (38,23%) |
| KS | 672 | 418 (62,2%) | 254 (37,8%) |
| ZDK | 611 | 385 (63,01%) | 226 (36,99%) |
| ZHK | 204 | 130 (63,73%) | 74 (36,27%) |
| K10 | 351 | 224 (63,82%) | 127 (36,18%) |
| PK | 255 | 164 (64,31%) | 91 (35,69%) |
| SBK | 476 | 308 (64,71%) | 168 (35,29%) |
| USK | 434 | 282 (64,98%) | 152 (35,02%) |
| HNK | 398 | 260 (65,33%) | 138 (34,67%) |
| TK | 648 | 425 (75,59%) | 223 (24,41%) |
Tabela 5 Opći izbori 2010 – kandidati
Prethodni statistički podaci ukazuju na nepostojanje aktivnog pristupa povećanju rodne ravnopravnosti na izborima zbog neusklađenosti zakona i njihove neravnomjerne primjene i zbog činjenice da se nijedna politička stranka ne vodi principom rodne ravnopravnosti. Niti jedna stranka nije odabrala da njihovo područje politike tumači žena i do danas u BiH niti jedna stranka nema ženu za predsjednicu. Jedna stranka jeste pozicionirala ženu kao predstavnicu politike (Borjana Krišto, HDZ). Od 3.004 žene koje su navodno učestvovale u predizbornim kampanjama stranaka[3] niti jedna u široj bosanskohercegovačkoj javnosti nije prepoznata po specifičnoj, rodno-senzitivnoj političkoj platformi.
(b) Lokalni izbor
Politička zastupljenost žena na općinskom nivou niža je nego na kantonalnom, entitetskom i državnom. Posmatrajući rezultate lokalnih izbora od 2004. godine, broj kandidiranih i izabranih žena načelnica lagano raste, ali je i dalje zanemarljiv. Štavište, na lokalnim izborima i 2008. i 2012. godine žene nikad nisu činile više od trećine svih nominiranih kandidata, a na lokalnim izborima 2012. godine od ukupno 140 izabranih kandidata za gradonačelnika/načelnika 135 su muškarci (96,43%), a u Federaciji BiH samo dvije žene su izabrane na ovu funkciju (općine Visoko i Doboj-Jug).
| Lokalni izbori – načelnici/ce | ||||||
| Izborna godina | Ovjereni kandidati za načelnika/cu | Muškarci (%) | Žene (%) | Izabrani | Muškarci
(%) |
Žene
(%) |
| 2004 | 809 | 96,04 | 3,96 | 140 | 97,86 | 2,14 |
| 2008 | 566 | 93,64 | 6,36 | 140 | 97,14 | 2,86 |
| 2012 | 550 | 92,73 | 7,27 | 140 | 96,43 | 3,57 |
Tabela 6 Lokalni izbori – kandidati za načelnika/cu
Ovaj obrazac važi i za ostale nivoe učešća žena u općinskim vlastima, pa su u 2012. godini od ukupno izabranih 3.105 kandidata u općinska vijeća/skupštine općina, uključujući predstavnike nacionalnih manjina, izabrana čak 2.602 muškarca ili 83,8% i 503 žene ili 16,2%.
| Lokalni izbori – OV/SO | ||||||
| Izborna godina | Ovjereni kandidati za OV/SO | Muškarci (%) | Žene (%) | Izabrani | Muškarci
(%) |
Žene
(%) |
| 2004. | 26.606 | 64,1 | 35,9 | 3.141 | 82,59 | 17,41 |
| 2008. | 28.371 | 64,09 | 35,91 | 3.147 | 85,1 | 14,9 |
| 2012. | 29.652 | 63,93 | 36,07 | 3.076 | 83,81 | 16,19 |
Tabela 7 Lokalni izbori – kandidati za OV/SO
| Lokalni izbori – predstavnici nacionalnih manjina | ||||||
| Izborna godina | Ovjereni kandidati za nacionalne manjine | Muškarci (%) | Žene (%) | Izabrani | Muškarci (%) | Žene
(%) |
| 2004. | / | / | ||||
| 2008. | 106 | 81,13 | 18,87 | 35 | 77,14 | 22,86 |
| 2012. | 149 | 83,22 | 16,78 | 29 | 82,76 | 17,24 |
Tabela 8 Lokalni izbori – kandidati za nacionalne manjine
Iz podataka o rezultatima izbora za pripadnike manjina vidljivo je, također, malo učešće žena iako nešto veće nego kod konstitutivnih naroda. U Federaciji BiH u 2012. godini u 78 općinskih vijeća (bez Grada Mostara) izabrano je ukupno 1.800 vijećnika/ica. Izabrani članovi općinskih vijeća u svim općinama u FBiH su većinom muškarci, što pokazuje da se situacija u odnosu na prethodne lokalne izbore, održane 2008. godine, nije znatno promijenila.
Rezultati izbora za općinska vijeća pokazuju velike razlike među općinama, pa i kantonima. Tako, postoje kantoni u kojima je broj izabranih vijećnica ispod prosjeka, kao i onih u kojim udio žena u općinskom vijeću dostiže i 45%. U osam općina FBiH broj žena vijećnica je manji od 5%, pri čemu u četiri općinska vijeća nije bilo niti jedne žene (Kladanj, Kakanj, Novi Travnik i Tomislav-Grad). Sa druge strane, u 10 općinskih vijeća izabrano je više od 30% žena.
| Lokalni izbori 2012 – izabrani u OV | ||||
| Kanton | Općina | OV – ukupno | Muškarci (%) | Žene (%) |
| TK | Kladanj | 17 | 100 | 0 |
| ZDK | Kakanj | 30 | 100 | 0 |
| SBK | Novi Travnik | 23 | 100 | 0 |
| K10 | Tomislav-Grad | 25 | 100 | 0 |
| SBK | Busovača | 25 | 96 | 4 |
| SBK | Kiseljak | 23 | 95,65 | 4,35 |
| TK | Sapna | 21 | 95,24 | 4,76 |
| HNK | Prozor | 21 | 95,24 | 4,76 |
| USK | Bužim | 17 | 94,12 | 5,88 |
| ZDK | Olovo | 17 | 94,12 | 5,88 |
| HNK | Neum | 17 | 94,12 | 5,88 |
| TK | Gradačac | 30 | 93,33 | 6,67 |
| TK | Kalesija | 27 | 92,59 | 7,41 |
| ZDK | Doboj-Jug | 13 | 92,31 | 7,69 |
| KS | Ilijaš | 25 | 92 | 8 |
| PK | Domaljevac-Šamac | 11 | 90,91 | 9,09 |
| SBK | Donji Vakuf | 21 | 90,48 | 9,52 |
| TK | Živinice | 31 | 90,32 | 9,68 |
| TK | Srebrenik | 29 | 89,66 | 10,34 |
| HNK | Jablanica | 19 | 89,47 | 10,53 |
| TK | Čelić | 17 | 88,24 | 11,76 |
| TK | Doboj-Istok | 17 | 88,24 | 11,76 |
| K10 | Kupres | 17 | 88,24 | 11,76 |
| PK | Odžak | 25 | 88 | 12 |
| ZDK | Tešanj | 25 | 88 | 12 |
| SBK | Vitez | 25 | 88 | 12 |
| ZHK | Grude | 25 | 88 | 12 |
| TK | Lukavac | 30 | 86,67 | 13,33 |
| TK | Teočak | 15 | 86,67 | 13,33 |
| K10 | Glamoč | 15 | 86,67 | 13,33 |
| SBK | Fojnica | 21 | 85,71 | 14,29 |
| ZHK | Posušje | 21 | 85,71 | 14,29 |
| HNK | Konjic | 27 | 85,19 | 14,81 |
| KS | Ilidža | 27 | 85,19 | 14,81 |
| SBK | Bugojno | 25 | 84 | 16 |
| ZHK | Široki Brijeg | 25 | 84 | 16 |
| KS | Vogošća | 25 | 84 | 16 |
| USK | Sanski Most | 31 | 83,37 | 16,13 |
| USK | Cazin | 30 | 83,33 | 16,67 |
| ZDK | Zavidovići | 29 | 82,76 | 17,24 |
| SBK | Gornji Vakuf-Uskoplje | 23 | 82,61 | 17,39 |
| KS | Hadžići | 27 | 81,48 | 18,52 |
| TK | Tuzla | 31 | 80,65 | 19,35 |
| USK | Bihać | 30 | 80 | 20 |
| USK | Bosanska Krupa | 25 | 80 | 20 |
| USK | Ključ | 25 | 80 | 20 |
| ZDK | Maglaj | 25 | 80 | 20 |
| ZDK | Vareš | 20 | 80 | 20 |
| BPK | Goražde | 25 | 80 | 20 |
| SBK | Kreševo | 15 | 80 | 20 |
| HNK | Čapljina | 25 | 80 | 20 |
| HNK | Čitluk | 25 | 80 | 20 |
| ZDK | Zenica | 31 | 77,42 | 22,58 |
| SBK | Travnik | 31 | 77,42 | 22,58 |
| KS | Centar | 31 | 77,42 | 22,58 |
| KS | Novi Grad | 31 | 77,42 | 22,58 |
| ZDK | Usora | 13 | 76,92 | 23,08 |
| TK | Gračanica | 30 | 76,67 | 23,33 |
| USK | Bosanski Petrovac | 17 | 76,47 | 23,53 |
| HNK | Stolac | 17 | 76,47 | 23,53 |
| K10 | Drvar | 17 | 76,47 | 23,53 |
| ZDK | Visoko | 25 | 76 | 24 |
| SBK | Jajce | 25 | 76 | 24 |
| ZHK | Ljubuški | 25 | 76 | 24 |
| K10 | Bosansko Grahovo | 15 | 73,33 | 26,67 |
| PK | Orašje | 25 | 72 | 28 |
| ZDK | Žepče | 25 | 72 | 28 |
| K10 | Livno | 31 | 70,97 | 29,03 |
| TK | Banovići | 23 | 69,57 | 30,43 |
| USK | Velika Kladuša | 28 | 67,86 | 32,14 |
| KS | Novo Sarajevo | 31 | 67,74 | 32,26 |
| KS | Stari Grad | 31 | 67,74 | 32,26 |
| SBK | Dobretići | 15 | 66,67 | 33,33 |
| HNK | Ravno | 15 | 66,67 | 33,33 |
| KS | Trnovo | 14 | 66,67 | 33,33 |
| BPK | Pale | 11 | 63,64 | 36,36 |
| ZDK | Breza | 21 | 61,9 | 38,1 |
| BPK | Foča | 11 | 54,55 | 45,45 |
Tabela 9 Lokalni izbori 2012 – izabrani u OV u FBiH
Detaljnija analiza po kantonima ukazuje na to da se situacija znatno razlikuje ne samo od kantona do kantona već i od općine do općine u okviru kantonalnih jedinica. Bez detaljnije i dublje analize implementacije izbornih procesa i imenovanja vijećnika na lokalnim nivoima ne može se doći do preciznijeg odgovora na to šta utječe na bolju zastupljenost jednog spola u toj zajednici. Međutim, ono što se iz površnog presjeka ovih podataka može vidjeti jeste to da je učešće žena u općinskim vijećima kao rezultat izbora 2012. godine veće u manjim općinama u odnosu na učešće u općinama koje su, također, i kantonalni centri.
Pregled po kantonima[4]
Unsko-sanski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Bihać | 30 | 24 | 6 | 80 | 20 | ||
| Bosanska Krupa | 25 | 20 | 4 | 1 | 80 | 20 | |
| Bosanski Petrovac | 17 | 13 | 4 | 76,47 | 23,53 | ||
| Bužim | 17 | 16 | 1 | 94,12 | 5,88 | ||
| Cazin | 30 | 24 | 5 | 1 | 83,33 | 16,67 | |
| Ključ | 25 | 20 | 5 | 80 | 20 | ||
| Sanski Most | 31 | 26 | 5 | 83,37 | 16,13 | ||
| Velika Kladuša | 28 | 19 | 9 | 67,86 | 32,14 | ||
Tabela 10 Lokalni izbori 2012 – OV USK
Posavski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Domaljevac-Šamac | 11 | 10 | 1 | 90,91 | 9,09 | ||
| Odžak | 25 | 21 | 3 | 1 | 88 | 12 | |
| Orašje | 25 | 18 | 7 | 72 | 28 | ||
Tabela 11 Lokalni izbori 2012 – OV PK
Tuzlanski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Banovići | 23 | 15 | 7 | 1 | 69,57 | 30,43 | |
| Čelić | 17 | 15 | 2 | 88,24 | 11,76 | ||
| Doboj-Istok | 17 | 15 | 2 | 88,24 | 11,76 | ||
| Gračanica | 30 | 23 | 7 | 76,67 | 23,33 | ||
| Gradačac | 30 | 27 | 2 | 1 | 93,33 | 6,67 | |
| Kalesija | 27 | 24 | 2 | 1 | 92,59 | 7,41 | |
| Kladanj | 17 | 17 | 0 | 100 | 0 | ||
| Lukavac | 31 | 26 | 4 | 1 | 87,09 | 12,91 | |
| Sapna | 21 | 20 | 1 | 95,24 | 4,76 | ||
| Srebrenik | 29 | 25 | 3 | 1 | 89.66 | 10,34 | |
| Teočak | 15 | 12 | 2 | 1 | 86,67 | 13,33 | |
| Tuzla | 31 | 24 | 6 | 1 | 80,65 | 19,35 | |
| Živinice | 31 | 28 | 3 | 90,32 | 9,68 | ||
Tabela 12 Lokalni izbori 2012 – OV TK
Zeničko-dobojski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Breza | 21 | 13 | 8 | 61,9 | 38,1 | ||
| Doboj-Jug | 13 | 12 | 1 | 92,31 | 7,69 | ||
| Kakanj | 30 | 29 | 0 | 1 | 100 | 0 | |
| Maglaj | 25 | 20 | 5 | 80 | 20 | ||
| Olovo | 17 | 16 | 1 | 94,12 | 5,88 | ||
| Tešanj | 25 | 22 | 3 | 88 | 12 | ||
| Usora | 13 | 10 | 3 | 76,92 | 23,08 | ||
| Vareš | 19 | 14 | 4 | 1 | 78,95 | 21,05 | |
| Visoko | 25 | 19 | 6 | 76 | 24 | ||
| Zavidovići | 29 | 24 | 5 | 82,76 | 17,24 | ||
| Zenica | 31 | 23 | 7 | 1 | 77,42 | 22,58 | |
| Žepče | 25 | 18 | 7 | 72 | 28 | ||
Tabela 13 Lokalni izbori 2012 – OV ZDK
Bosanskopodrinjski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Foča | 11 | 6 | 5 | 54,55 | 45,45 | ||
| Goražde | 25 | 20 | 5 | 80 | 20 | ||
| Pale | 11 | 6 | 4 | 1 | 63,64 | 36,36 | |
Tabela 14 Lokalni izbori 2012 – OV BPK
Srednjobosanski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Bugojno | 25 | 21 | 4 | 84 | 16 | ||
| Busovača | 25 | 24 | 1 | 96 | 4 | ||
| Dobretići | 15 | 10 | 5 | 66,67 | 33,33 | ||
| Donji Vakuf | 21 | 18 | 2 | 1 | 90,48 | 9,52 | |
| Fojnica | 21 | 18 | 3 | 85,71 | 14,29 | ||
| Gornji Vakuf-Uskoplje | 23 | 19 | 4 | 82,61 | 17,39 | ||
| Jajce | 25 | 19 | 6 | 76 | 24 | ||
| Kiseljak | 23 | 22 | 1 | 95,65 | 4,35 | ||
| Kreševo | 15 | 12 | 3 | 80 | 20 | ||
| Novi Travnik | 23 | 23 | 0 | 100 | 0 | ||
| Travnik | 31 | 24 | 7 | 77,42 | 22,58 | ||
| Vitez | 25 | 22 | 3 | 88 | 12 | ||
Tabela 15 Lokalni izbori 2012 – OV SBK
Hercegovačko-neretvanski kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Čapljina | 25 | 20 | 5 | 80 | 20 | ||
| Čitluk | 25 | 20 | 5 | 80 | 20 | ||
| Jablanica | 19 | 17 | 2 | 89,47 | 10,53 | ||
| Konjic | 27 | 23 | 4 | 85,19 | 14,81 | ||
| Mostar | |||||||
| Neum | 17 | 16 | 1 | 94,12 | 5,88 | ||
| Prozor | 21 | 20 | 1 | 95,24 | 4,76 | ||
| Ravno | 15 | 10 | 5 | 66,67 | 33,33 | ||
| Stolac | 17 | 13 | 4 | 76,47 | 23,53 | ||
Tabela 16 Lokalni izbori 2012 – OV HNK
Zapadnohercegovački kanton
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Grude | 25 | 22 | 3 | 88 | 12 | ||
| Ljubuški | 25 | 19 | 6 | 76 | 24 | ||
| Posušje | 21 | 18 | 3 | 85,71 | 14,29 | ||
| Široki Brijeg | 25 | 21 | 4 | 84 | 16 | ||
Tabela 17 Lokalni izbori 2012 – OV ZHK
Kanton Sarajevo
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Centar | 31 | 24 | 7 | 77,42 | 22,58 | ||
| Hadžići | 27 | 22 | 5 | 81,48 | 18,52 | ||
| Ilidža | 27 | 23 | 4 | 85,19 | 14,81 | ||
| Ilijaš | 25 | 23 | 2 | 92 | 8 | ||
| Novi Grad | 31 | 24 | 7 | 77,42 | 22,58 | ||
| Novo Sarajevo | 31 | 21 | 10 | 67,74 | 32,26 | ||
| Stari Grad | 31 | 21 | 10 | 67,74 | 32,26 | ||
| Trnovo | 15 | 10 | 4 | 1 | 66,67 | 33,33 | |
| Vogošća | 25 | 21 | 4 | 84 | 16 | ||
Tabela 18 Lokalni izbori 2012 – OV KS
Kanton 10
| Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća | |||||||
| Općina | OV – ukupno | M | Ž | NM-M | NM-Ž | Muškarci (%) | Žene (%) |
| Bosansko Grahovo | 15 | 11 | 4 | 73,33 | 26,67 | ||
| Drvar | 17 | 13 | 4 | 76,47 | 23,53 | ||
| Glamoč | 15 | 13 | 2 | 86,67 | 13,33 | ||
| Kupres | 17 | 15 | 2 | 88,24 | 11,76 | ||
| Livno | 31 | 22 | 9 | 70,97 | 29,03 | ||
| Tomislav-Grad | 25 | 25 | 0 | 100 | 0 | ||
Tabela 19 Lokalni izbori 2012 – OV K10
(c) Žene u političkim strankama
Da bi se ovi izborni rezultati sagledali u cjelini, urađena je i analiza položaja žena unutar političkih stranaka u BiH koji su i najvažniji akteri izbora i najznačajniji faktor raspodjele mjesta u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nakon izbora. U BiH je registrirano 190 političkih stranaka. Da bi se dobila šira slika, potrebno je reći da je ovo mnogo više od, naprimjer, susjedne Hrvatske, koja, prema posljednjim podacima, ima 112 registriranih političkih partija. Ove dvije zemlje su, dakle, vodeće u zemljama regiona kada je riječ o broju registriranih političkih stranaka.
Na prvi pogled najveći broj političkih partija prihvata ravnopravnost žena, njihovo članstvo i aktivnosti. Međutim, postoji cijeli niz prepreka sa kojima se žene suočavaju u svom djelovanju unutar političkih partija u BiH. Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji iako u statutima političkih partija nema izričitih prepreka ženama da učestvuju u radu organa stranke. Određeni manji broj političkih stranaka u svojim aktima je definirao obaveze radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova, ali ih je rijetko implementirao u praksi. Naime, još uvijek postoje tradicionalan pristup položaju žene i društveno uspostavljeni obrasci ponašanja i odnosa koji, uz nedovoljnu zakonsku regulativu i nepostojanje afirmativnih mjera, utječu na podzastupljenost i nedovoljno učešće žena u javnom životu i mjestima na kojim se donose odluke.
Dalje, gotovo da nema razlike u odnosu prema ženama političarkama između stranaka tzv. lijeve ili desne orijentacije[5]. Ovi trendovi, pored već spomenutih kulturnih i socijalnih naslijeđa, također su odraz utjecaja globalnih trendova na FBiH, naročito politika zemalja EU. Premda situacija varira od zemlje do zemlje, općenito je vidljivo da je i učešće žena u zemljama EU još uvijek zanemarljivo i da čak u zemljama starim članicama EU u nekim slučajevima žene ne učestvuju na vrhu političkih partija, niti kao liderice stranaka, niti kao njihove zamjenice.
| Predsjednici/ce | Zamjenici/ce predsjednika/ca | |||||||
| Žene
(N) |
Muškarci
(N) |
Žene
(%) |
Muškarci
(%) |
Žene
(N) |
Muškarci
(N) |
Žene
(%) |
Muškarci
(%) |
|
| EU-28 | 17 | 127 | 12 | 88 | 62 | 118 | 34 | 66 |
| Belgija | 2 | 8 | 20 | 80 | 7 | 7 | 50 | 50 |
| Bugarska | 0 | 3 | 0 | 100 | 1 | 2 | 33 | 67 |
| Češka | 0 | 5 | 0 | 100 | 1 | 4 | 20 | 80 |
| Danska | 2 | 4 | 33 | 67 | 1 | 6 | 14 | 86 |
| Njemačka | 3 | 5 | 38 | 62 | 5 | 5 | 50 | 50 |
| Estonija | 0 | 4 | 0 | 100 | 4 | 8 | 33 | 67 |
| Irska | 0 | 4 | 0 | 100 | 2 | 1 | 67 | 33 |
| Grčka | 0 | 5 | 0 | 100 | 0 | 4 | 0 | 100 |
| Španija | 0 | 2 | 0 | 100 | 1 | 1 | 50 | 50 |
| Francuska | 0 | 4 | 0 | 100 | 1 | 2 | 33 | 67 |
| Hrvatska | 1 | 2 | 33 | 67 | 1 | 5 | 17 | 83 |
| Italija | 0 | 6 | 0 | 100 | 0 | 6 | 0 | 100 |
| Kipar | 0 | 4 | 0 | 100 | 0 | 3 | 0 | 100 |
| Latvija | 1 | 5 | 17 | 83 | 1 | 4 | 20 | 80 |
| Litvanija | 0 | 7 | 0 | 100 | 4 | 6 | 40 | 60 |
| Luksemburg | 1 | 4 | 20 | 80 | 1 | 3 | 25 | 75 |
| Mađarska | 0 | 4 | 0 | 100 | 0 | 4 | 0 | 100 |
| Malta | 0 | 2 | 0 | 100 | 0 | 2 | 0 | 100 |
| Holandija | 1 | 6 | 14 | 86 | 1 | 6 | 14 | 86 |
| Austrija | 1 | 4 | 20 | 80 | 5 | 6 | 45 | 55 |
| Poljska | 0 | 5 | 0 | 100 | 3 | 8 | 27 | 73 |
| Portugal | 0 | 4 | 0 | 100 | 1 | 2 | 33 | 67 |
| Rumunija | 1 | 4 | 20 | 80 | 1 | 4 | 20 | 80 |
| Slovenjia | 1 | 5 | 17 | 83 | 7 | 5 | 58 | 42 |
| Slovačka | 0 | 6 | 0 | 100 | 1 | 5 | 17 | 83 |
| Finska | 1 | 5 | 17 | 83 | 6 | 5 | 55 | 45 |
| Švedska | 2 | 7 | 22 | 78 | 6 | 1 | 86 | 14 |
| Velika Britanija | 0 | 3 | 0 | 100 | 1 | 3 | 25 | 75 |
| Makedonija | 0 | 4 | 0 | 100 | 0 | 4 | 0 | 100 |
| Turska | 1 | 4 | 20 | 80 | 0 | 3 | 0 | 100 |
| Srbija | 0 | 5 | 0 | 100 | 1 | 4 | 20 | 80 |
| Island | 0 | 4 | 0 | 100 | 3 | 1 | 75 | 25 |
| Lihtenštajn | 0 | 3 | 0 | 100 | 2 | 3 | 40 | 60 |
| Norveška | 3 | 3 | 50 | 50 | 4 | 4 | 50 | 50 |
| Sve zemlje | 21 | 150 | 12 | 88 | 72 | 137 | 34 | 66 |
| – = n/a, : = podaci nisu dostupni | ||||||||
| Podaci od 20/3/2013-23/4/201 | ||||||||
Tabela 20 Predsjednici/ce političkih partija u EU
Ako napravimo poređenje sa regionom, u poređenju sa brojem stanovnika, u BiH jedna partija dolazi na 20.209 stanovnika, u Hrvatskoj jedna na 38.309 stanovnika, a u Srbiji jedna stranka dolazi na 78.249 stanovnika. Prema ovim pokazateljima, BiH je prva u regiji i Evropi, te jedna od zemalja u svijetu u kojoj djeluje najveći broj političkih partija iako ima svega oko četiri miliona stanovnika.
Pregled dostupnih podataka o vladajućim strankama u FBiH (SDA, SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) pokazuje da su svi predsjednici spomenutih stranaka muškarci, kao i njihovi zamjenici. Potpredsjednici stranaka također su, uglavnom, muškog spola. Najviše članova ženskog spola u svom Predsjedništvu ima SDP, šest od dvadeset i dva člana. U odnosu na ukupan broj članova Predsjedništva (30), najmanje žena zastupljeno je u SDA (2) a zvanični podaci o članovima Predsjedništva SBB nisu dostupni. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, u članu 1. finansiranje parlamentarnih grupa zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH raspoređuje na način da se 30% sredstava raspoređuje jednako svim parlamentarnim grupama, 60% od ukupnog iznosa srazmjerno broju poslaničkih mjesta i 10% parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu. Uprkos tome, analiza za ovaj period nije identificirala velike pomake u provođenju ovog novog zakona. Osim unapređenja postojećeg kvotnog rješenja za manje zastupljeni spol i transparentnije implementacije uvedenih posebnih mjera o finansiranju ženskih grupa unutar partija, neophodno je zahtijevati od političkih partija da razmotre mogućnost da Zakonom o političkim partijama jasno definiraju podsticanje žena na političko udruživanje unutar partija, te delegiranje njihovih predstavnica u rukovodeće organe tih partija.
Prema izvještaju “Kritička analiza nivoa suštinske zastupljenosti žena postignutog kvotama”[6], političke stranke navode da imaju relativno visok broj žena među članstvom u rasponu od 33% u SDA do 52% u SBBBiH. Ovaj rezultat se može pripisati aktivnostima mobiliziranja podrške i ohrabrivanja žena da se učlane u stranku, koju obično provode ženska krila stranaka. U osnovnim stranačkim tijelima za donošenje odluka žene predstavljaju od 10% do 40% predsjedništava/izvršnih odbora do 66,66% u Nadzornom odboru SDPBiH. Pet najvećih bh. stranaka navodi da je provelo pozitivnu mjeru (kvotu u odnosu na spol) kako bi se osiguralo učešće žena u ovim izvršnim tijelima i imaju 10% (SDS), 25% (HDZ i SNSD) i 30% (SBB i SDP) žena u svojim predsjedništvima. Iste stranke navode i to da svoje statute nisu još uvijek uskladile sa principom ravnopravnosti spolova a odgovori većine stranaka pokazuju da još uvijek postoji nedostatak razumijevanja tog koncepta. Većina statuta sadrži odredbe o borbi protiv diskriminacije ili o općenitom promoviranju ravnopravnosti spolova, ali ništa više od toga.
Kao što je već rečeno, sve ove stranke imaju strukturu samo za žene, obično forum žena koji, u principu, ima zadatak da afirmira ženska prava. Tako, naprimjer, Asocijacija žena SDA[7], između ostalog, radi i na razvijanju svijesti i afirmaciji prava žena u smislu radnopravnog i socio-ekonomskog položaja žena, poboljšanju ekonomskog standarda žena, stvaranju preduvjeta za ravnipravan položaj u kontekstu usklađivanja prirodne i kulturne pozicije žena sa njenim radnim i političkim angažmanon, zaštiti žena od nasilja svake vrste. U okviru djelokruga rada Zajednice žena HDZBiH Kraljica Katarina Kosača[8] navodi se i promocija zaštite samohranih majki, zaposlenih žena, zdravstvena zaštita žena i poboljšanje uvjeta i položaja žena na selu, upoznavanje žena sa njihovim osnovnim ljudskim pravima, promocija smanjenja smrtnosti novorođenčadi i male djece, promocija bavljenja žena sportom, kao jednim od oblika za postizanje i očuvanje zdravlja žena, izrada strategije za borbu protiv nasilja nad ženama, ostvarenje programa o ravnopravnosti spolova u obrazovanju. Međutim, čest je slučaj da stranke ne dodjeljuju finansijske resurse ovim strukturama, ne navode jasnu viziju zadatka, niti prepoznaju značaj ulaganja u specifičnu politiku pristupa medijima sa aspekta promoviranja rodne jednakosti. Zapravo, iz ovoga se vidi da se učešće žena u radu stranke posmatra kao bavljenje gotovo isključivo socijalnim pitanjima, ili pitanjima privatnog, tradicionalno ženskog domena.
Važno je naglasiti i da je realizacija prava na političku participaciju pripadnicima nacionalnih manjina omogućena tek 2008. godine odlukom Centralne izborne komisije (CIK), na osnovu izmjena Izbornog zakona iz 2008. godine, ali su obavezu da svoje statute usklade sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona imale samo one općine koje su, prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, imale registrirano više od 3% nacionalnih manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika[9]. Tako, rezultati lokalnih izbora 2012. godine pokazuju da su u FBiH predstavnici nacionalnih manjina izabrani u 16 općinskih vijeća u 16 općina. Od ovih 16 izabranih vijećnika iz reda nacionalnih manjina dvije su bile žene, i to u općinskom vijeću općina Bosanska Krupa (USK) i Trnovo (KS).
| Lokalni izbori 2012 – Izabrani općinski vijećnici iz reda nacionalnih manjina | |||
| Kanton | Općina | Muškarci | Žene |
| USK | Cazin | 1 | |
| USK | Bosanska Krupa | 1 | |
| PK | Odžak | 1 | |
| TK | Banovići | 1 | |
| TK | Gradačac | 1 | |
| TK | Kalesija | 1 | |
| TK | Lukavac | 1 | |
| TK | Srebrenik | 1 | |
| TK | Teočak | 1 | |
| TK | Tuzla | 1 | |
| ZDK | Kakanj | 1 | |
| ZDK | Vareš | 1 | |
| ZDK | Zenica | 1 | |
| BPK | Pale | 1 | |
| SBK | Donji Vakuf | 1 | |
| KS | Trnovo | 1 | |
Tabela 21 Lokalni izbori 2012 – izabrani iz reda nacionalnih manjina
I pored pokazatelja koji svjedoče o postojanju veoma patrijarhalnih stavova i društvenih normi, ne mogu se zanemariti određeni pozitivni pomaci koji govore o prisutnosti volje i koji su rezultati kontinuiranih aktivnosti gender mehanizama i ženskih nevladinih organizacija u postizanju ravnopravnosti.
[1]Na općim izborima u BiH biraju se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Parlament Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predstavnici za skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
[2]Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini provode se za izbor općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, skupština općina u Republici Srpskoj, načelnika općina u Bosni i Hercegovini, Skupštine Distrikta Brčko, Skupštine Grada Banja Luka i gradonačelnike Grada Banja Luka, te izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.
[3]Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2010), Političarke u medijima tokom predizborne kampanje 2010: Slika koje nema.
[4]Federalni zavod za statistiku (2013), Lokalni izbori 2012.
[5]Alternativni izvještaj o implementaciji Konvencije CEDAW i ženskim ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini (2010).
[6]Adnan Kadribašić, Kritička analiza nivoa suštinske zastupljenosti žena postignutog kvotama (Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, Program podrške istraživanjima u oblasti javnih politika 2012-2013).
[7] Preuzeto sa http://sda.ba/home/asocijacije/asocijacija-zena/
[8]http://www.hdzbih.org/o-nama/zajednica-ena-hdz-bih.html
[9]Predlagači izabranih vijećnika pripadnika nacionalnih manjina najčešće su političke stranke, zatim, grupe građana koje predlažu nezavisne kandidate, a u najmanjem broju slučajeva predstavnika manjine predložilo je udruženje nacionalne manjine.