Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić učestvovala je 25. aprila 2012. godine u Sarajevu u radu Konferencije “Suočavanje sa stvarnošću i budućnošću za Romkinje u BiH”, koju su organizirale nevladine organizacije „Prava za sve“ i “Inicijativa i civilna akcija“.

 „Položaj Romkinja u BiH izrazito je težak u skoro svim sferama života. Sa sigurnošću, također, možemo konstatirati da su Romkinje u BiH diskriminirane najmanje prema dva osnova: zato što su žene i zato što pripadaju nacionalnoj manjini, koja je u bh. društvu nedovoljno zaštićena. Romkinje su diskriminirane, jer ih oko 90 posto nema nikakav pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i zaposlenju. Broj djevojčica Romkinja koje pohađaju osnovnu školu ja izrazito mali u odnosu na broj dječaka (odnos je 3:7 u korist dječaka). Broj djevojčica koje napuštaju osnovnu školu veći je od broja dječaka“ kazala je Filipović-Hadžiabdić.

 Prema njenim riječima, iz sredstava Finansijskog mehanizma za implementaciju Gender akcionog plana (FIGAP) podržan je projakat Romskog informativnog centra Kali Sara, koji je usmjeren na uspostavljanje modela za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju žena Romkinja kako bi im bilo osigurano da apliciraju na sredstva koja se dodjeljuju javnim pozivima.

 Od ukupno 17 nacionalnih manjina, Romi predstavljaju najbrojniju manjinu u BiH. BiH je u septembru 2008. godine pristupila Dekadi inkluzije Roma 2005 – 2015. sa ciljem unaprjeđenja položaja romske populacije. Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite usvojilo je Vijeće ministara BiH 2008. godine.

 Kada govorimo o položaju žena-Romkinja u BiH, možemo, najkraće zaključiti da je njihov položaj izrazito težak u skoro svim sferama života. Sa sigurnošću, također, možemo konstatirati da su Romkinje u BiH diskriminirane prema dva osnova: zato što su žene i zato što pripadaju nacionalnoj manjini, koja je u bh. društvu nedovoljno zaštićena. Romkinje su diskriminirane, jer ih oko 90 posto nema nikakav pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i zaposlenju. Broj djevojčica Romkinja koje pohađaju osnovnu školu ja izrazito mali u odnosu na broj dječaka (odnos je 3:7 u korist dječaka). Broj djevojčica koje napuštaju osnovnu školu veći je od broja dječaka.

Žene Romkinje su, zbog ekonomske situacije u kojoj se nalaze, izloženije riziku od trgovine osobama i nasilju u porodici. Iako su realizirani brojni programi, koje su podržale međunarodne organizacije, ali i domaće institucije, posebno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, usmjereni na rješavanje problema romske populacije u BiH, još nije dostignut zadovoljavajući nivo zaštite prava Roma niti su zaživjeli djelotvorni programi koji bi sistemski unaprijedili obrazovanje i zapošljavanje djevojčica i žena romske nacionalnosti, te njihov pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

 Gender akcioni plan (GAP) BiH previđa aktivnost koja je usmjerena na  realizaciju obaveza iz preporuke 32 CEDAW. Prema ovoj preporuci, potrebno jerazviti strategiju kako bi bila osigurana konzistentnost u obrazovnim mogućnostima za oba spola u oba entiteta  Bosne i Hercegovine, uključujući ruralna područja, kao i marginalizirane grupe žena i djevojčica, posebno onih koje prpadaju romskoj manjini.

 Također, GAP BiH je predvidio da, sve relevantne institucije u oblasti obrazovanja, osmisle dodatne programe koji motiviraju žene i muškarce, posebno pripadnike i pripadnice romske populacije da nastave školovanje, te pokrenu što veći broj kurseva za doedukaciju, dokvalifikaciju i usavršavanje, između ostalih, i žena Romkinja.

Gender akcionim planom BiH predviđena je i izrada studije o uključenosti romske populacije u obrazovanju, posebno žena, u kojoj bi bio definiran broj nepismenih, razlozi nepismenosti, nivo stečenog obrazovanja, razlozi za napuštanje školovanja. GAP predviđa i aktivnosti obrazovnih institucija u BIH na smanjenju nepismenosti Romkinja u BiH.

Iz sredstava Finansijskog mehanizma za implementaciju Gender akcionog plana (FIGAP) podržan je projekat Romskog informativnog centra Kali Sara, koji je usmjeren na uspostavljanje modela za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju žena Romkinja kako bi im bilo osigurano da apliciraju na sredstva koja se dodjeljuju javnim pozivima.

 Udruženje se opredijelilo za anketiranje 500 pripadnica ciljne grupe na području 20 općina u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da se većina postojećih izvora informiranja o toj populaciji i njihovim  potrebama zasniva na studijama ili procjenama određenih međunarodnih autoriteta. Primarni cilj ispitivanja je dobivanje objektivne slike o stanju ove populacije kroz prikupljanje relevantnih podataka i informacija.

 Od ukupnog uzorka realizirana su 452 upitnika ili 90,4% plana, što je izuzetno uspješan odziv. Bez obzira na brojne aktivnosti poduzete radi unaprjeđenja trenutnog položaja romske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, rezultati ovog istraživanja ukazuju na izuzetno nepovoljno opće stanje te populacije u društvu. Većina anketiranih žena je lošeg materijalnog stanja, s nižim stepenom obrazovanja, a žive u višečlanim zajedničkim porodicama ili domaćinstvima. Nezaposlenost i neaktivnost su dominantni problemi ovih žena, kao i članova njihovih porodica, bez izgledne perspektive za skoru promjenu tog statusa.

Većina je spremna za pokretanje vlastitog biznisa, što bi eventualno obuhvatilo i pohađanje određene obuke/edukacije.