Staklenikrov
(*Stakleni krov (eng. glass ceeling) se odnosi na stanje na tržištu rada i odnosi se na barijere koje sprečavaju žene da imaju jednake mogućnosti na tržištu rada)

Povećanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama preduzeća (upravnim i nadzornim odborima) sa ciljem smanjenja uticaja fenomena „stakleni krov“ važan je izazov za Bosnu i Hercegovinu. Posljedica ove podzastupljenosti je neiskorištenost potencijala kvalifikovanih ljudskih resursa, žena koje diplomiraju svake godine i podzastupljenosti žena na tržitšu rada ali i najvišim pozicijama odlučivanja u izvršnim/upravnim i nadzornim odborima.

Ekonomska važnost učešća žena u upravljačkim strukturama

Jedan od načina za poboljšanje konkurentnosti tržišta može biti ujednačena zastupljenost žena i muškaraca na mjestima odlučivanja u privredi što doprinosi produktivnijem i inovativnijem radnom okruženju, te uopšteno boljim rezultatima preduzeća.

Osnaživanje žena za zauzimanje liderskih pozicija je važno za privredni rast i konkurentnost unutrašnjeg tržišta. Dakle, postoji jasan poslovni interes  za ravnopravnost spolova u upravljačkim strukturama kako iz mikroekonomske perspektive – dakle, u smislu  individualnog rezultata firme; tako i iz makroekonomske perspektive – tj. u smislu viših, održivih  stopa privrednog rasta. 

Mikroekonomski značaj učešća žena Prema posljednjim procjenama, žene kontrolišu 70% svjetske potrošnje te više žena na rukovodećim pozicijama može osigurati širi uvid u ekonomsko ponašanje i izbore potrošača. Makroekonomski značaj učešća žena Stakleni plafon koji drži žene izvan pozicija donošenja odluka sprječava žene da ispune svoj puni stručni potencijal.

Zastupljenost žena u upravljačkim strukturama preduzeća u EU

Žene su još uvijek brojčano podzastupljene u odnosu na muškarce u odborima najvećih firmi u svim zemljama EU-a, uprkos nekim poboljšanjima u slučajevima u kojima su vlade nedavno uvele kvote ili su poduzete druge inicijative kako bi se učinio napredak po tom pitanju.

Ključni pokazatelj zastupljenosti spolova u upravnim odborima u EU pokazuje da je udio žena na top pozicijama i dalje je vrlo nizak, iako postoje mali znakovi napretka. U januaru 2012, žene su zauzele u prosjeku samo 13,7% u odborima najvećih kompanija u zemljama članicama EU.

Žene su zauzele u prosjeku samo 13,7% u odborima najvećih kompanija u zemljama članicama EU.

STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI


Segregirano tržište rada i neaktivnost žena uprkos boljim obrazovnim rezultatima

Žene čine 51,1% ukupne populacije odnosno 51,8% radno sposobne populacije u Bosni i Hercegovini dok je procjena da su od ukupnog broja uposlenih samo 36,9% žene. Kada se žene i bave biznisom, često su fokusirane na tradicionalne uslužne sektore, manje trgovine i/ili zanatske radnje.

Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu aktivnosti i stopu zaposlenosti žena u Jugo-istočnoj Evropi. Preko 60% studentica diplomira svake godine a ovim trendom broj žena i muškaraca doktoranata će biti identičan 2017. godine.

Kada je u pitanju obrazovanje, u periodu od 2000. do 2012. broj studenata koji diplomiraju se povećao za oko pet puta, pri čemu u smislu obrazovnih postignuća, žene nadmašuju muškarce (60.4% žena).

Istraživanje provedeno u BIH pokazalo je da muškarci i žene imaju komplementarne stilove rukovođenja. Svojim vještinama žene doprinose dobrom svakodnevnom funkcionisanju i organskom rastu kompanije. Sa druge strane, sklonost muškaraca da preuzmu rizik ih stavlja na prvu liniju fronta kada su u pitanju spajanja ili pripajanja ili ulazak na nova tržišta. Očito je da kombinacija ove dvije vještine doprinosi boljim poslovnim rezultatima. 

Nema dvojbe da finansijska uspješnost i razvoj zdrave organizacijske klime zavisi od optimalnog odnosa i balansiranosti spolne zastupljenosti na svim rukovodećim nivoima.

Analiza o učešću žena i muškaraca u upravljačkim strukturama preduzeća u BIH

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine je u maju 2014. godine provela prvo opsežno istraživanje o broju žena i muškaraca u upravljačkim strukturama preduzeća u BIH. Ovo isztažovanje je bazirano na odgovorima 70 od top 100 poslovnih subjekata prema analizi Poslovnih novina iz 2013. Analizirana je zastupljnost žena i muškaraca u upravi i nadzornim odborima u FBIH  te u upravni i izvršnim odborima u RS.

Žene u BIH su zastupljene sa 15,7% u upravljačkim strukturama preduzeća

Istraživanje je pokazalo da su žene i dalje podzastupljene kao članice upravljačkih struktura u preduzećima u BiH, iako nadmašuju muškarce u smislu obrazovnih postignuća u zadnjih 20 godina. Jedan od mogućih razloga za ovakvo stanje jeste patrijarhalno društvo u BiH, te potojanje veoma jake veze između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada. Tradicionalna i stereotipna poimanja o ulozi žene i muškarca održavaju segregaciju tržišta rada i negativnu i neprihvatljivu percepciju o ženama na mjestima odlučivanja. 

Žene su zauzele u prosjeku samo 15,1% u odborima preduzeća u BIH od čega je bilo 12,5% predsjednica odbora i preko 50% odbora bez ijedne žene.

Kako riješiti problem „staklenog krova“?

Stoga je očito da i dalje postoji nevidljivi „stakleni krov“ koji sprečava punu ravnopravnost žena na tržištu rada. Ovo je činjenica koja mora biti uzeta u obzir kod kreiranja svih razvojnih strategija a posebno onih koje se odnose na tržište rad i aktivne mjere zapošljavanja. Dosadašnje mjere koje se odnose na zaštitu materinstva su usmjerene na otklanjanje diskriminacije dok je ostvaren ograničen pomak kada se govori o mjerama koje su usmjerene na otklanjanje neravnopravnosti odnosno na postizanje jednakih mogućnosti.

Kako bi se riješio problem „staklenog krova“ neophodno je da sve razvojne strategije prepoznaju ovaj problem.

Postoji dovoljno podataka koje ukazuju na obavezu donošenja privremenih posebnih mjera u skladu sa članom 8. Zakona o ravnopravnosti spolova u BIH od strane nadležnih institucija koje bi morale biti usmjerene na:

  • Mjere koje su usmjerene na uključivanje neaktivnih žena na tržište rada
  • Aktivne mjere zapošljavanja samo za žene a posebno u onim sektorima u kojima su žene podzastupljene
  • Programe mentorstva sa ciljem osnaživanja žena za mjesta odlučivanja u poslovnim subjektima
  • Postavljanje ciljeva od strane preduzeća sa ciljem postizanja 40% zastupljenost i žena i muškaraca u odborima a posebno u javnim preduzećima