Zbog činjenice da je učešće žena u FBiH neznatno u strukturama upravljanja i donošenja odluka u privrednim, odnosno poslovnim subjektima, značajnija je njihova uloga u sindikalnim organizacijama. Historijski gledano, žene su oduvijek imale važnu ulogu u radničkim pokretima, i to često vodeće uloge. Njihovo učešće je izuzetno važno imajući u vidu ulogu sindikata u ujedinjavanju radnika radi postizanja zajedničkih ciljeva kao što su zaštita prava iz rada i na rad, integriteta profesije, postizanje veće plaće i beneficija kao što su zdravstvo i penzije, povećanje broja zaposlenih i novih radnih mjesta, te stvaranje sigurnih uvjeta za rad. Samim tim veći broj žena u sindikatima na svim nivoima i u svim granama poslovanja doprinio bi njihovom većem političkom utjecaju i poboljšanju materijalnog statusa žena u FBiH.
Iz sljedeće analize podataka učešća žena u sindikatima može se zaključiti da su, uprkos historijskom djelovanju žena u radničkom pokretu u doba socijalizma, danas prisutne snažne predrasude o učešću žena na tržištu rada (niska stopa zaposlenosti, skraćeno radno vrijeme, neplaćeni rad, jaz u plaćama i sl.). Čak se može naslutiti da su trenutni trendovi u FBiH takvi da se žene posmatraju kao pomoćni ali dosta marginalizirani dio pokreta, ili, još gore, kao prijetnja učešću muškaraca na ionako ograničenom i malom tržištu rada u FBiH.
Savez samostalnih sindikata BiH čine 24 granska sindikata, odnosno unije, sa oko 230.000 članova[1]. Istovremeno, postoji i osam kantonalnih povjereništava SSSBiH koji djeluju na području osam kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[2]. Od 24 granska sindikata samo u tri su žene na čelu, i to: Samostalni sindikat hemije i nemetala, Samostalni sindikat radnika u finansijskim organizacijama i Sindikat radnika trgovine BiH. Nisko učešće u tijelima Sindikata je vidljivo u svim granama, a nešto bolja situacija je u komisijama i nadzornim odborima, i to obično u sektorima koji se doživljavaju kao „ženski sektori”. Premda je učešće bolje u ovim sektorima, detaljnija analiza podataka pojedinačnih sindikata ukazuje na znatno manji broj žena na rukovodećim funkcijama u svim granama, na svim nivoima i čak na potpunu odsutnost žena na tim pozicijama u nekim od kantona:
- Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja BiH ima ukupno 354 podružnice u devet kantona (izuzev ZHK). Predsjednik i potpredsjednik SSOOBiH su muškarci, a od devet predsjednika kantonalnih podružnica niti jedan nije žena. Od 31 člana Glavnog odbora sedam je žena.
- Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH[3] u svojim rukovodećim tijelima ima 30 muškaraca i devet žena. Predsjednik i tri potpredsjednika su muškarci. (Podaci su nedostupni za K10 i ZHK.)
- Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH ima Glavni odbor koji broji 17 članova, od toga su tri žene. Predsjedništvo broji sedam članova, koje bira Glavni odbor, a svi članovi Predsjedništva su muškarci. Statutarnu komisiju Sindikata čini pet članova od toga jedna žena.
- Sindikat radnika trgovine BiH se organizira na geografsko/teritorijalnom načelu i unutar Sindikata (kao jedinstvene radničke organizacije koja djeluje na cijelom području Bosne i Hercegovine) članstvo se organizira u: Vijeće delegata, Kongres, Glavni odbor, regionalne odbore, te sindikalne podružnice. Sindikat radnika trgovine Bosne i Hercegovine ima 6.029 članova, od tog broja 70 % su žene ali od sedam kantonalnih predsjednika samo su dvije žene.
- Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH ima Predsjedništvo koje broji 31 člana a sačinjavaju ga zastupnici koje su izabrale kantonalne skupštine Sindikata, od toga su četiri članice žene. Od 15 predsjednika sindikata kantona tri su žene.
- Samostalni sindikat službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH u izvršnim strukturama ima 71 muškarca i 26 žena. Predsjednik ovog sindikata je muškarac.
- Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u FBiH ima 105 podružnica iz 10 kantona čiji ukupan broj članova iznosi 9.785. Predsjedništvo se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i 10 kantonalnih predsjednika, od toga je samo jedna predsjednica na nivou Posavskog kantona.
- Sindikat Hrvatskih telekomunikacija Mostar, premda mjesta zamjenice predsjednika Nadzornog odbora i zamjenice predsjednika Skupštine Sindikata zauzimaju žene, Vijeće zaposlenika čine predsjednik, potpredsjednik i sedam članova Predsjedništva, svi muškarci.
- Sindikat Hrvatske pošte Mostar u Vijeću zaposlenika, koje čini predsjednik, potpredsjednik i šest članova Predsjedništva, svi su muškarci. Nadzorni odbor ima predsjednika i potpredsjednicu, a Skupština SHP ima predsjednicu i potpredsjednika.
[1]Od 24 granska sindikata tri su predsjednice, dvadeset i jedan je muški predstavnik. Statutarna komisija broji pet članova od toga su dvije žene, Nadzorni odbor čini, također, pet članova, dvije su žene.
[2]U okviru Saveza djeluju Forum žena i Sekcija mladih.
[3]Organi Sindikata su:
- Kongres / Skupština,
- Glavni odbor / Upravni odbor,
- Statutarna komisija,
- Nadzorni odbor,
- Sud časti.