Dostupnost usluga zdravstvene zaštite stanovništvu se mjeri brojem kreveta, brojem zdravstvenog osoblja, brojem zdravstvenih ustanova (posebno primarne zaštite) po glavi stanovnika. Korištenje usluga ocjenjujemo na osnovu broja pregleda, broja preventivnih programa itd. Prema raspoloživim podacima za dostupnost usluga vidimo da javni sektor zdravstvene zaštite nema puni kapacitet za pružanje adekvatne usluge. Na primjer, broj doktora medicine u FBiH iznosi 173/100.000 stanovnika i gotovo je za dva puta manji od prosjeka Evropskog regiona. U poređenju sa prosjekom Evropskog regiona broj doktora stomatologije koji u FBiH iznosi 21/100.000 i manji za više od dva puta od prosjeka Evropskog regiona. Po jednom stanovniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je u FBiH u prosjeku ostvareno 5,3 posjeta, uključujući posjete kod doktora i ostalih zdravstvenih radnika, sa prisutnim razlikama po kantonima. U poređenju sa zemljama Evropskog regiona, manji su i pokazatelji bolničke zaštite. Tako je broj postelja u Federaciji BiH, koji iznosi 355/100.000, manji za 50% od evropskog prosjeka. Prosječna zauzetost postelja u Federaciji BiH od 68,7% je niska i za 2,4% je niža od prosjeka EU članica koje su pristupile od 2004. ili 2007. godine. Prosječni broj prijema u bolnicu na 100 stanovnika u FBiH iznosi 9,6 i jednak je polovini prosjeka Evropskog regiona[1].
Imajući na umu da se zdravstvena usluga pruža prvenstveno osobama koje imaju zdravstveno osiguranje, analiza sa aspekta rodne jednakosti je uzela u obzir i obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem i na nivou FBiH i po kantonima[2]. Ono što se odmah može zamjetiti jeste uvećanje broja osiguranih osoba u posmatrane tri godine za 46.628 osoba, što je sigurno rezultat poslijednjih izmjena zakona. Također možemo ustanoviti da su osigurane osobe u FBiH su uglavnom nosioci osiguranja (oko 60%), dok je postotak članova porodice nosilaca osiguranja oko 40%.
Zaposleni kod poslodavaca čine najveći postotak osiguranika obaveznog zdravstvenog osiguranja, 41.9% od ukupnog broja osiguranih lica (prosječno stanje za 2011. i 2012. godinu, Zavodi zdravstvenog osiguranja). Penzioneri čine 26.2% osiguranika u Federaciji BiH, dok postotak nezaposlenih prijavljenih na zdravstveno osiguranje iznosi 21.7%. Najmanje je onih koji sami plaćaju doprinos (0.5%). Ovi nam podaci pokazuju da je struktura osiguranog stanovništva nepovaljna sa finansijskog gledišta, naime, samo 41% osiguranih osoba finansira se iz doprinosa na/iz plate, dok se ostale kategorije finansiraju iz budžeta što dodatno doprinosi neodrživosti sadašnjeg načina finansiranja zdravstvenog sistema.
Analizirajući obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem, na nivou kantona, najmanji broj osiguranih lica registrovan je 2010. u Bosansko-podrinjskom kantonu i iznosio je 25 560 što je 77,62% od ukupnog broja stanovnika. U Tuzlanskom kantonu 2012. zabilježen je najveći broj korisnika zdravstvenog osiguranja, 446 180. Procjenjuje se da je u Kantonu Sarajevo 2012. godine 95.74% stanovništva bilo obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem. Slično stanje je i u Zapadno-hercegovačkom kantonu gdje je 91.79% stanovnika 2012. Bilo zdravstveno osigurano. Iako podaci govore o veoma visokoj stopi pokrivenosti, pregled stanja u pogledu zdravstvenog osiguranja u kantonima ukazuje na to da u FBiH još uvijek nema principa univerzalnosti zdravstvene zaštite.
Gledano iz rodne perspektive, posebno u vezi kategorije nezaposlenih među kojima prevladavaju žene, podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje u periodu od 2010. do 2012. godine pokazuju da je od ukupnog broja nezaposlenih prijavljenih na zdravstveno osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53,27% bilo je muškog spola. Najmanji postotak nezaposlenih žena prijavljenih na zdravstveno osiguranje zabilježen je u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu. Najviše žena prijavljeno je u Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu Sarajevo, s tim da je ukupan broj korisnika zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo znatno veći.
