U Sarajevu je u okviru Svjetske kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ održana konferencija “Rodne nejednakosti na tržištu rada: Društveni ili ženski problemi?”.
Konferencija je organizirana u okviru dva projekta: „Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“, kojeg finansira Evropska unija, a provode Fondacija INFOHOUSE i Fondacija „Lara“, te projekta „Jačanje rodne ravnopravnosti na tržištu rada“, kojeg podržava Fond za lokalne inicijative Kanade, a provodi Fondacija INFOHOUSE.
Odgovor trebaju dati institucije
– Žena nije ravnopravna ni u sopstvenoj kući. I zato je osnaživanje, posebno ekonomsko osnaživanje žena, prioritet. To nije pitanje ličnog izbora, već stukture države, na koje odgovore trebaju dati institucije – naglasila je Ana Vuković, direktorica Gender Centra Vlade Federacije BiH.
Sa konferencije: Ekonomsko osnaživanje je prioritet
I upravo su zato u fokusu konferencije bili identifikacija najčešćih povreda ženskih prava na tržištu rada, mehanizmimi prevencije nasilja, ali i zaštita od nasilja na radu. Posebna pažnja stavljena je na preporuke kako unaprijediti rodnu jednakost na poslu.
Cilj nije nedostižan – doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada, kroz promociju i zaštitu ekonomskih i socijalnih prava žena.
Prošlo je vrijeme straha
Ljilja Lukić iz Fondacije „Lara“ naglasila je kako je nedavno istraživanje pokazalo da se najčešće krše prava zaposlenih u oblasti trgovine i uslužnih djelatnosti, te da je čak 54 posto ispitanika_ca istaklo da je doživjelo neki oblik diskriminacijE, bilo da je riječ o neverbalnom ili fizičkom nasilju.
– Malo njih prijavi diskriminaciju. Naprosto ne vjeruju institucijama – kazala je Lukić.
Prava na radnom mjestu krše se na različite načine
Mersiha Beširović iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti kazala je da se situacija mijenja na bolje, posebno kad su u pitanju mlade radnice koje nemaju straha prijaviti ili detektirati kršenje prava i nemaju straha od odmazde.
– Starijim generacijama one daju primjer da je prošlo vrijeme straha i da su radnici_ce danas potrebniji poslodavcima više nego ikada – dodala je.
I Radmila Žigić iz Fondacije Lara ukazala je da nisu poslodavci jedini koji moraju shvatiti šta su ljudska prava i koliko je važno poštivati ih. Naglasila je da je upravo nedostatak radne snage pokazao poslodavcima šta znači dobar uposlenik_ca i da će i sami poslodavci nastojati stvoriti što bolji ambijent, uvjete rada, pristup zaposlenicima.
No, u praksi još postoje probemi koji su izraženi kada je u pitanju ženska radna snaga: propitivanje na intervjuima o bračnom statusu, otpuštanje tokom porodiljskog bolovanja, uskraćivanje slobodnih dana, mobing, manje plaće od muških kolega…
Spore promjene
No, još je mnogo sistemskih prepreka, o čemu je govorila i ombudsmenka BiH Jasminika Džumhur. Istakla je jednu od najvažnijih da inspekcije na nižim nivoima često „zaboravljaju“ da i njih obavezuje državni Zakon o zabrani diskriminacije.
Džumhur i Hodović: Neophodan je zajednički pristup
– Mi smo, na žalost, još u fazi kad kolektivno moramo shvatiti šta je diskriminacija, šta mobing i nužne su nam edukacije. To zajednički moramo prolaziti, svi sektori, sve organizacije, sudije i tužitelji – kazala je Lejla Hodović iz Gender Centra Vlade FBiH.
Zajednički je stav da se mora na najmanju mjeru svesti nivo tolerancije koji postoji prema onima koji vrše diskriminaciju, mobing, verbalno ili fizičko nasilje.
Ženska prava na tržištu rada: Diskriminacija, nasilje i put ka boljim rješenjima
Dodijeljeni grantovi
Svjedoci smo promjena, koje uistinu idu sporo, ali se ipak primjenjuju i na terenu i u običajima.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, realnog i privatnog sektora, ombudsmena, nevladinih organizacija i udruženja, poslodavaca, sindikata, akademske zajednice, privrednih komora, medija.
Dodijeljeni grantovi EU: Direktno jačanje rodne jednakosti na radnom mjestu
U okviru projekta „Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“, a kojeg finansira Evropska unija dodijeljeni su mali grantovi za rad sa najmanje 7 poslovnih subjekata iz BiH na direktnom jačanju rodne jednakosti na njihovom radnom mjestu.
Dobitnici malih grantova su: Udruženje Centar za promociju ekonomskog razvoja Sarajevo, Udruženje žena „Napravi razliku“ Sarajevo, Kantonalna privredna komora Tuzla, Udruženje Bolja Budućnost Tuzla, Udruženje građanki_na Mostar, Udruženja