Instrukcija broj 1
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine podržava Inicijativu za uvođenje gender odgovornog budžetiranja, unutar reforme javnih finansija, kroz programsko budžetiranje zasnovano na rezultatima. Budući da rodno odgovorni budžeti prepoznaju one potrebe i afirmiraju one projekte i programe koji optimalno i istovremeno realiziraju ekonomske, političke i društvene ciljeve: povećanje ekonomske efikasnosti poslovanja, ubrzanje razvoja privrede i društva u cjelini, uz smanjenje rodnih nejednakosti, potrebno je da budžetski korisnici kroz mjere učinka prikažu rodno odgovorno budžetiranje.
Načela gender odgovornog budžetiranja su integrirana i u budžetsku dokumentaciju, i to budžetske instrukcije br. 1 i 2 koje Federalno ministarstvo finansija dostavlja budžetskim korisnicima prema budžetskom kalendaru. Smjernicama Federalnog ministarstva finansija datim u Budžetskim instrukcijama br. 1 i br. 2 predviđena je obaveza Gender Centra FBiH da pripremi dodatne upute kako bi rukovoditelji odabranih budžetnih programa uključili i elemente GOB u programske tabele, i to tako da iz programskih tabela izvade osnovne pokazatelje o očekivanom uticaju odabranih budžetnih programa na ravnopravnost spolova. Upute se daju za izradu gender analize i uključivanje rezultata analize u kreiranje prioritetnih programa, sa razvojem gender budžetnih indikatora, a sve u cilju kreiranja programa koji istovremeno daju najbolje rezultate u prioritetnim oblastima potrošnje i doprinose smanjenju rodnog dispariteta, koristeći GOB kao instrument postizanja utvrđenih ciljeva makroekonomske i fiskalne politike u FBiH.
U kontekstu svakog od programa, tamo gdje je to primjenljivo, potrebno je uključiti i dimenziju rodne ravnopravnosti i istu u tekstualnom dijelu obrazložiti. U Informacijskom sistemu za planiranje i upravljanje budžetom (BPMIS), korisnici obavezno koriste ROB aplikaciju, odnosno iskazuju aspekt rodne ravnopravnosti prilikom unosa sredstava po ekonomskim kategorijama rashoda, a za mjere učinka u okviru obrazloženja programa, npr.
Kolona „Tip rodne odgovornosti“ Rodno odgovorno budžetiranje predstavlja uključivanje principa rodne ravnopravnosti u proračunske procese. Podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu proračuna, uključivanje rodne perspektive na svim nivoima proračunskog procesa i prestrukturiranje prihoda i rashoda s ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti. Tipove rodne odgovornosti potrebno je popunjavati na sljedeći način:
Ž – ženski tip rodne odgovornosti;
M – muški tip rodne odgovornost;
M/Ž – muški i ženski tip rodne odgovornosti;
D – djelomično rodno odgovorno;
N – nije rodno odgovorno.
Za svaku budžetsku stavku obavezno je popunjavanje tipa rodne odgovornosti na način da se upiše odgovarajuće slovo. Npr. ako se radi o proračunskoj stavci koja doprinosi poboljšanju položaja žena, upisujemo slovo Ž.
Potrebno je voditi računa da, paralelno s budžetskim planiranjem prioriteta za naredno trogodišnje razdoblje, ili prije toga, u ministarstvima se razrađuju trogodišnji i godišnji planovi rada, u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/17), i Uredbi o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvješćivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiHj“, br. 74/19), te je obaveza svih ministarstava i uprava donošenje trogodišnjeg plana rada, koji mora biti usklađen s budžetskim programima i projektima.
U skladu sa Metodologijom provedbe gender odgovornog budžetiranja u ministarstvima i institucijama Federacije Bosne i Hercegovine (1. GOB – FBiH ministarstva) proces integriranja gendera u fazi planiranja, izrade i izvršenja budžeta odvija se u tri koraka:
Korak 1. Gender odgovorna budžetska analiz
Korak 2. Izrada gender odgovornog budžetskog programa
Korak 3. Gender odgovorna realizacija programa, praćenje i izvještavanje
U kontekstu instrukcije broj 1. od posebnog značaja su koraci 1. i 2. dok se korak 3. koristi za izvještavanje o izvršenju budžeta i za planiranje koraka 1. i 2. za naredni budžetski period a konkretne upute su date ispod.
Korak 1. Gender odgovorna budžetska analiza
Gender situaciona analiza predstavlja kritički alat za ocjenu stvarnog stanja ravnopravnosti muškaraca i žena koja se bazira na osnovu podatka o ravnopravnosti spolova u FBIH.
Gender analiza se provodi kao analiza po spolu korisnika/ca transfera/programa/projekata koje je budžetski korisnik finansirao u prethodnom periodu i tu se prikazuju informacije: planirana i isplaćena budžetska sredstva po godinama za odabrane transfere u prethodne tri godine u odnosu na broj i postotak žena i muškaraca kao krajnjih korisnika/ica tih sredstava po godinama. U slučaju da u datom momentu nije moguće uraditi analizu za prethodne tri godine, analiza se može uraditi za prošlu godinu. Minimalno, analiza se može iskazati u broju i procentu učešće žena i muškaraca u odnosu na ukupan broj korisnika tih sredstava. Tamo gdje je to moguće i gdje je to relevantno, potrebno je dodatno iskazati pokazatelje razdvojene po spolu u odnosu na dob, kvalifikaciju i sl., u ovisnosti šta je relevantno za tu ciljanu grupu, odnosno, problem koji se rješava tim javnim sredstvima. Prilikom priprema ovih analiza potrebno je koristiti postojeće izvještaje o stanju ravnopravnosti spolova u Federaciji BiH, a sektorske rodne analize će biti moguće koristiti u fazi rada po Budžetskim instrukcijama 2, kada se kreiraju rodno odgovorni indikatori. Ukoliko se utvrdi razlika između stanja ravnopravnosti spolova i uticaja budžeta, budžetski korisnici su dužni pristupiti koraku broj 2.
Na temelju dobijenih rezultata prethodne analize, ministarstva će uvidjeti koliki je jaz između korisnika sredstava u odnosu na spol (i neke druge varijable u odnosu na spol, ako ih uključite), i ta informacija će nam poslužiti za unošenje novih elementata u tabele po Budžetskim instrukcijama 1.
Na raspolaganju su sljedeće mogućnosti koje su propisane kao obaveza u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, kako slijedi:
Stav 4. član 2: „Diskriminacijom se ne smatra uvođenje, donošenje i provođenje privremenih posebnih mjera s ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promoviranja jednakosti i zaštite ravnopravnosti spolova.“
Član 8: „Posebne mjere se uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i ne smatraju se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće objektivno opravdati legitimnim ciljem, a moraju biti proporcionalne, primjerene i nužne. Nadležni državni, entitetski, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave propisuju posebne mjere zakonima i drugim propisima, drugim aktima, politikama, strategijama i planovima kojima se uređuju pojedina područja društvenog života“
Član 24: (1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima. pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na: a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti; (2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na: a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti; b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova; c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.“
Kod svih odabranih transfera, u programskoj tabeli za relevantni budžetski program, u polje pod nazivom „Pravni osnov“ potrebno je dodati i Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ – prečišćeni tekst, br. 32/10) i Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine 2018. – 2022. („Službeni glasnik BiH“, br. 89/18).
Minimum informacija koje programske tabele trebaju sadržavati u skladu sa zahtjevima rodno odgovornog budžetiranja, za postojeće programe, odnosno prijedloge novih mjera/aktivnosti u posebnim tabelama, se odnose na nove informacije u :
– U dijelu Obrazloženje dati i objašnjenje predloženih aktivnosti i pripadajućih mjera učinka u smislu usklađenosti sa obavezama iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i ostalim strateškim i akcionim dokumentima.
– Revidirane rodno osviještene ciljeve programa/operativne ciljeve koji pokazuju težnju ka smanjenju rodne neravnopravnosti u datom sektoru, kao i aktivnosti čijom implementacijom će se ovi ciljevi postići;
– Pokazatelje izlaznih i krajnjih rezultata programa razvrstane po spolu, i njihove očekivane vrijednosti po godinama. Dok ovakvi pokazatelji ne mogu biti dostupni za sve vrste potrošnje, obavezno je evidentirati ih za korisnike sredstava odabranih transfera/projekata,
- Pokazatelje krajnjih rezultata koji će pokazati efekat predloženih aktivnosti na odnose između spolova u datom sektoru.
Dakle, ukoliko na temelju dobijenih rezultata prethodne analize, budžetski korisnici utvrde jaz između korisnika sredstava u odnosu na spol, iste će poslužiti za unošenje novih elemenata u tabele po Budžetskim instrukcijama 1. na način a) da se u programskoj tabeli za postojeći transfer-program-projekat izvrše dopune:
Ciljevi programa – dopuniti da se napravi referenca da ciljevi programa ujedno doprinose ravnopravnosti spolova (npr. provođenje aktivnih mjera zapošljavanja uz osiguravanje ravnopravnosti spolova)
Pravni osnov – dodati Zakon o ravnopravnosti spolova u BIH – prečišćeni tekst („Službeni glasnik BIH“ broj 32/10) i Gender akcioni plan BiH 2018. – 2022. („Službeni glasnik BiH“, broj 89/
Predložene aktivnosti – utvrditi koje aktivnosti je potrebno poduzeti da se ostvari cilj programa (npr. izmjena programa utroška u dijelu kriterija kako bi se veći broj bodova/sredstava dodjeljivao ženama)
Izlazni rezultat – u odnosu na podatke prikupljene iz koraka 1. postaviti ciljeve programa koji teže otklanjanju neravnopravnosti spolova (primjer: povećati broj žena korisnica za 10%)
Krajnji rezultat – određivanje stanja ravnopravnosti spolova u odnosu na analizu iz koraka 1. (npr. smanjen jaz u aktivnosti žena i muškaraca na tržištu rada)
Ukoliko na temelju dobijenih rezultata prethodne analize budžetski korisnici utvrde jaz između korisnika sredstava u odnosu na spol, iste će poslužiti za unošenje novih elemenata u tabele po Budžetskim instrukcijama 1. na način b) da se u listu „korisnici“ dopune
Pravni osnov – dodati Zakon o ravnopravnosti spolova u BIH – prečišćeni tekst („Službeni glasnik BIH“ broj 32/10)
Opis – predstaviti podatke gender situacione analize i analize korisnika/ca iz koraka 1. za prethodnu budžetsku godinu i procjenjeni broj korisnika po spolu za svaku narednu godinu (npr. za 10% više korisnica žena dok se ne procijeni da će biti postignuta ravnopravnost spolova).
Metodologija provedbe gender odgovornog budžetiranja u ministarstvima i institucijama Federacije Bosne i Hercegovine_1. GOB – FBiH ministarstva