Institut za populaciju i razvoj (nekadašnja Asocijacija XY) danas je u Sarajevu predstavio rezultate istraživanja o uticaju pandemije na seksualno i reproduktivno zdravlje djevojaka i žena od 18 do 49 godina u Federaciji BiH, koje je finansijki podržao Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine uz podršku FIGAP II programa.

Ispitivanje devet različitih tema – seksualno i reproduktivno zdravlje, partnerski odnosi, nasilje u porodici, rodno zasnovano nasilje, kontracepcija, radno-pravni status prije i u toku pandemije… provedeno je na uzorku od 1.516 ispitanica, od kojih je 90 posto iz Sarajeva, a 10 posto iz Goražda.

Žene u pandemiji podnijele veći teret

“Rezultati govore da ženama jeste bio smanjen pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja u nekoliko ključnih mjeseci, kada je sistem bio ograničen, ali i da žene i djevojke u tom trenutku to nisu vidjele kao prioritet. Uticaj pandemije na mentalno zdravlje kod svih je veoma jasan, ne samo kod žena i djevojaka, ali one – što je pokazalo istraživanje, kroz samu pandemiju su podnijele malo veći teret. Posebno se to odnosi na one koje su vodile brigu o domaćinstvu, imale djecu s kojima su radile zadaće u kućnom okruženju, vodile računa o domaćinstvu, radile online od kuće… Sve te uloge s kojima se žena susretala joj nisu davale prostora o svom seksualnom I reporoduktivnom zdravlju”, kazala je ona.

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS prof. dr. Aida Pilav, koja je u bila glavna istraživačica, kazala je da je ovo jedno od najvažnijih istraživanja koje su domaće snage napravile u realnom vremenu te ga je okarakterisala historijskim.

“Ideja je bila da imamo podatke koje možemo odmah iskoristiti i odrediti pravce djelovanja u narednom periodu. U 22. mjesecu smo kako je u svijetu nastupila pandemija, živimo neko novo normalno, ali to je vrh ledenog brijega. Mi smo odlučili da idemo da vidimo šta su tereti i oboljenja koje čekaju ovaj sistem, šta je to šta ćemo morati rješavati. Što prije imamo informacije, to će nam omogućiti da reagujemo na pravi način. Istraživanje je napravljeno s namjerom da pomogne i javnom sektoru i civilnom duštvu, da usmjeri djelovanja u zaštiti seksualnog i reproduktivnog zdravlja, da damo smjernice u kasnijem razvoju strategije”, kazala je dr. Pilav.

Direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena iI materinstva KS dr. Enis Hasanović, čije pacijentkinje su uglavnom učestvovale u istraživanju, kazao je da nisu zadovoljni načinom na koji su žene obavljale redovne ginekološke i ostale preglede tokom pandemije.

“Na pitanje koliko su prije pandemije odlazile na ove preglede, oko 60 posto ispitanica u Sarajevu je odgovorilo da su to radile , a oko 40 posto da nisu. Otprilike 50 posto njih je imalo izabranog ginekeologa. Nažalost, jako mali broj ispitanica – oko 30 posto je prije pandemije odlazio na reglede dojki, ultrazvuk i mamografiju. U Goraždu je taj procenat još manji. Taj dio je bi loš i prije, ostao je i u toku pandemije”, kazao je dr. Hasanović.

Konstatrirao je da u toku pandemije nije došlo do drastičnog smanjenja mogućnosti pružanja usluga iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

“To je bilo slabo i prije pandemije, a u toku pandemije smo dobili otprilike iste cifre osoba koje su zatražile i dobile uslugu. Od onih koje su zatražile uslugu u toku pandemije, oko 70 posto je zadovoljno I izuzetno zadovoljno uslugama, dok je jako nezadovoljnih oko 3-4 posto, što je u suštini podjednako kao i prije pandemije. Tri posto je reklo da u toku pandemije nije moglo dobiti operaciju koja nije bila hitna, a ostale su dobile te operacije”, naveo je dr. Hasnović.

 

Rezultati istraživanjam kako je dodao, pokazali su da je mali je procenat žena koje su mogle dobiti uslugu telefonom, odnosno u digitalnom formatu. Kada je u pitanju vrijeme čekanja za pregled, 15-ak posto je odgovorilo da je to dva-tri dana, 30-ak posto je reklo tri do pet dana, a oko 15 posto ispitanica uslugu su dobile istog dana.

“Što se tiče Zavoda, sve usluge nisu pružene samo u martu i aprilu prošle godine, kada je bilo proglašeno stanje prirodne nesreće i kada su na snazi bila ograničenja”, rekao je dr. Hasnović.

Ove usluge moraju biti prioritet

Podcrtao je da se radi o ozbiljnom istraživanje, na osnovu kojih su već predložene određene preporuke. One su u smjeru da ova kategorija i usluge iz ove oblasti trebaju biti prioritet, kako u toku ove pandemije, odnosno bilo kojeg drugog javnozdravstvenog problema tokom kojeg se realno ne mogu pružati sve usluge.

“Jedna od preporuka je i da se poveća dostupnost kontraceptivnih sredstava. Gledajući u evropskim razmjerima, i prije i poslije pandemije mi smo na niskom nivou korištenja savremenih metoda kontracepcije, veoma je nizak procent. To bi trebalo povećati. Preporuka je da se omogući lakši pristup kontraceptivnim sredstvima i metodama. Preporuka je i da se napravi mreža ustanova i plan rada u vanrednim okolnostima”, kazao je dr. Hasanović.

Kako je danas istaknuto, FBiH trenutno nema strategiju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, jer je prethodna tretirala period do 2019. godine, pa će podaci ovoga istraživanja moći biti korišteni I za izradu nove strategije.