U ovom djelu dat je pregled zdravstvenog stanja muškaraca i žena koji daje ujedno i detaljnju sliku ukupnog stanja zdravstvenog sistema u FBiH i njegovoj mogućnosti da odgovori na zdravstvene potrebe stanovništva. Prema izdvojenim demografskim pokazateljima za ovaj period, vidljivo je da Federacija BiH ima više stanovnika u dobi 0-14 godine od članica EU, dok je broj stanovnika preko 65 godina nešto manji. Po prihodu po glavi stanovnika pokazatelji su nepovoljni (mada se u datom periodu prihod povećao a zatim smanjio za prosječno oko 1.600 KM). Također stopa nezaposlenosti je gotovo tri puta veća. Živorođenih na 1000 stanovnika ima manje za oko 1-2%, a stopa fertiliteta u FBiH je na približnom nivou kao u zemljama EU.
| Demografski podaci | Članice EU do 2004. ili 2007. god | Federacija Bosne i Hercegovine 2010. | Federacija Bosne i Hercegovine 2011. | Federacija Bosne i Hercegovine 2012. |
| Procjena broja stanovnika | 0-14 god. 14,92%
65+ god. 14,77% |
0-14 god. 18,5 %
65+ god. 14,7% |
0-14 god. 17,9 %
65+ god. 14,1% |
0-14 god. 17,1 %
65+ god. 14,2% |
| GDP per capita (u USA $) | 11717,2 | 3.690 KM | 5.484 KM | 4.070 KM |
| Stopa nezaposlenosti | 10,55 | Administrativna: 45%
Prema anketi: 29,1% |
Administrativna: 45%
Prema anketi: 29,1% |
Administrativna: 45%
Prema anketi: 29,4% |
| Živorođeni /1000 stanovnika | 10,46 | 9,3 | 9,0 | 9,02 |
| Stopa fertiliteta | 1,38 | 1,3 | 1,3 | 1,3 |
Uporedna statistika o zdravlju žena i muškaraca u FBiH i EU zemljama – odabrani pokazatelji za 2010-2012. godini (ZZJZ FBiH)
Dalji pregled nam daje potpuniju sliku zdravstvenog stanja prema indikatorima, koje posmatramo kroz slijedeće indikatore:
- pet vodećih oboljenja kao uzroka smrti kod žena i muškaraca
- pregled prisutnosti riziko faktora za obolijevanje
- broj oboljelih od karcinoma reproduktivnih organa
- broj oboljelih žena od karcinoma dojke
- broj oboljelih muškaraca od karcinoma prostate
- broj maloljetničkih trudnoća
Pet vodećih oboljenja kao uzroka smrti kod žena u FBiH
| Dijagnoza i šifra oboljenja | 2010 | 2011 | 2012 | ||
| Broj umrlih | Stopa/1000 | Broj
umrlih |
Stopa/1000 | Broj
umrlih |
|
| Moždani udar (I63) | 1.147 | 1,0 | 1.118 | 0,9 | 1.054 |
| Kardiomiopatija (I42) | 1.021 | 0,9 | 927 | 0,8 | 944 |
| Srčani zastoj (I46) | 979 | 0,8 | 853 | 0,7 | 822 |
| Akutni infarkt miokarda (I21) | 665 | 0,6 | 548 | 0,5 | 503 |
| Inzulin ovisni diabetes mellitus (E10) | 407 | 0,3 | 407 | 0,3 | 486 |
| Ostali uzroci smrti | 5.910 | 5,0 | 5.986 | 5,0 | 6.306 |
| Ukupno umrlih | 10.129 | 8,5 | 9.839 | 8,2 | 10.115 |
Pet vodećih oboljenja kao uzroka smrti kod muškaraca u FBiH
| Dijagnoza i šifra oboljenja | 2010 | 2011 | 2012 | ||
| Broj
umrlih |
Stopa/1000 | Broj
umrlih |
Stopa/1000 | Broj
umrlih |
|
| Moždani udar (I63) | 955 | 0,8 | 866 | 0,8 | 871 |
| Akutni infarkt miokarda (I21) | 953 | 0,8 | 810 | 0,7 | 812 |
| Kardiomiopatija (I42) | 819 | 0,7 | 789 | 0,7 | 783 |
| Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) | 801 | 0,7 | 838 | 0,7 | 902 |
| Srčani zastoj (I46) | 790 | 0,7 | 765 | 0,7 | 800 |
| Ostali uzroci smrti | 6.035 | 5,3 | 6.301 | 5,5 | 6.576 |
| Ukupno umrlih | 10.353 | 9,1 | 10.369 | 9,0 | 10.744 |
Iz ovih tabela vidljivo je da su u vrhu oboljenja od kojih umiru i žene i muškarci u FBiH kardiovaskularna oboljenja, s tim da je ovaj broj nešto veći kod žena. S tim se povezuje i velika prisutnost riziko faktora kao što su: pušenje (odrasli 37.6%), gojaznost (21.5%), konzumiranje alkohola (21.5%) i fizička neaktivnost (85%). Gojaznost je više prisutna kod žena, za 8,5%, kao i veća fizička neaktivnost, za 7,6%. S druge strane, muškarci mnogo više konzumiraju alkohol od žena, dva i po puta više, kao i cigarete, za 20% više. Ovi problemi su prepoznati od strane zdravstvenog sistema, pa, prema istraživanju iz 2010. godine, većina doktora porodične medicine (63,7%) i medicinskih sestara (43,9%) obavlja i evidentira preventivne aktivnosti putem pojedinačnih savjetovanja, a trećina njih organizira i grupna savjetovanja pacijenata o prestanku pušenja, zdravoj ishrani i odgovarajućoj fizičkoj aktivnosti[1]. Međutim, imajući u vidu veliko prisustvo rizičnih faktora vezanih za životni stil muškaraca i žena Federacije BiH, mnogo više bi moralo biti učinjeno na mijenjanju zdravstvenih navika stanovništva. Naročito su podaci o izrazitoj fizičkoj neaktivnosti stanovništva zabrinjavajući, što takođe pokazuje i analiza učešća žena i mušaraca u sportskim i rekreativnim aktivnostima data u ovoj studiji.
| 2010 – 2012 godine | |||
| Prevalenca faktora rizika u stanovništvu Federacije BiH, starosti 25-64 godine | Ukupno | Muškarci | Žene |
| Pušenje (odrasli) | 37,6% | 49,2% | 29,7% |
| Konzumiranje alkohola | 29,5% | 54,1% | 12,5% |
| Gojaznost
(BMI-Indeks tjelesne mase>30) |
21,5% | 16,5% | 25,0% |
| Fizička aktivnost-aktivni | 15% | 19,6% | 12% |
Na nivou FBiH, broj oboljelih žena od karcinoma reproduktivnih organa (broj žena oboljelih od karcinoma raka grlića maternice, tijela maternice i jajnika) u 2010. godini iznosio je 404, u 2011. 437, dok su u 2012.godini registrirane 373 žene oboljele od karcinoma reproduktivnih organa. Na grafiku ispod je vidljivo da je broj oboljelih žena od karcinoma reproduktivnih organa bio najviši u 2011., a najniži u 2012. godini.
Pregled po kantonima pokazuje da je najveći broj oboljelih od karcinoma reproduktivnih organa za period 2010. – 2012. godine bio u Tuzlanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu. Za navedeni period u Bosansko-podrinjskom kantonu nije registrirana ni jedna oboljela osoba, a i Posavski kanton, također, pokazuje mali broj oboljelih žena od karcinoma reproduktivnih organa.
| Broj žena oboljelih od karcinoma reproduktivnih organa – Pregled po kantonima | |||
| Kanton | 2010 | 2011 | 2012 |
| BPK | 0 | 0 | 0 |
| HNK | 31 | 37 | 32 |
| KS | 30 | 21 | 18 |
| K10 | 6 | 28 | 16 |
| PK | 4 | 0 | 8 |
| SBK | 46 | 71 | 73 |
| TK | 88 | 76 | 97 |
| USK | 0 | 5 | 16 |
| ZDK | 31 | 59 | 64 |
| ZHK | 11 | 27 | 29 |
Što se tiče oboljevanja od karcinoma dojke, on je još uvijek vodeći uzrok smrti od raka kod žena u FBiH. je iz grafika ispod vidljivo je da je na nivou FBiH broj žena oboljelih od karcinoma dojke bio je najviši u 2010. godini (583 registrirana pacijenta), u 2011. je taj broj iznosio 217, dok je u 2012. registrirano 269 žena oboljelih od karcinoma dojke.
Iz tabele ispod vidljivo je da je najveći broj oboljelih žena od karcinoma dojke u periodu 2010-2012. registriran u Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Kantonu Sarajevo. U Kantonu Sarajevo vidljivo je najveće smanjenje broja oboljelih od karcinoma dojke u ovom periodu. U 2010. godini broj žena oboljelih od karcinoma dojke iznosio je 58, dok se taj broj u 2011. smanjio na 35, a u 2012. godini došlo je ponovo do povećanja na 38 žena oboljelih od karcinoma dojke. U periodu 2010-2012. najveći porast u broju žena oboljelih od karcinoma dojke vidljiv je u Srednjobosanskom kantonu. Tako je broj oboljelih u 2010. iznosio 23 žene, u 2011. registrirane su 42, dok je 2012. registrirano čak 56 žena oboljelih od karcinoma dojke.
Za navedeni period u Bosansko-podrinjskom kantonu nije registrirana ni jedna žena oboljela od karcinoma dojke.
| Broj žena oboljelih od karcinoma dojke – Pregled po kantonima | |||
| Kanton | 2010 | 2011 | 2012 |
| BPK | 0 | 0 | 0 |
| HNK | 29 | 31 | 48 |
| KS | 58 | 35 | 38 |
| K10 | 0 | 15 | 5 |
| PK | 2 | 2 | 4 |
| SBK | 23 | 42 | 56 |
| TK | 35 | 41 | 53 |
| USK | 1 | 3 | 0 |
| ZDK | 48 | 42 | 44 |
| ZHK | 11 | 6 | 21 |
Iz grafika ispod vidljivo je da je na nivou FBiH, broj oboljelih od karcinoma prostate u periodu 2010-2012, bio najveći u 2012. godini. Ukupan broj oboljelih od karcinoma prostate u FBiH za 2010. godinu iznosio je 695, za 2011. godinu registrirano je 654 oboljela i u 2012. godini 776 oboljelih. Vidljivo je da je broj oboljelih od karcinoma prostate u periodu 2010-2012. najveći u Kantonu Sarajevo, zatim u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Tuzlanskom kantonu.
U Tuzlanskom kantonu u ovom periodu vidljiv je i porast u broju oboljelih od karcinoma prostate. Najmanji broj oboljelih od karcinoma prostate je zabilježen u Posavskom kantonu, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10.
| Broj oboljelih od karcinoma prostate – Pregled po kantonima | |||
| Kanton | 2010 | 2011 | 2012 |
| BPK | 15 | 2 | 16 |
| HNK | 156 | 136 | 157 |
| KS | 193 | 202 | 209 |
| K10 | 10 | 22 | 8 |
| PK | 4 | 7 | |
| SBK | 57 | 43 | 54 |
| TK | 112 | 119 | 162 |
| USK | 70 | 41 | 45 |
| ZDK | 70 | 76 | 74 |
| ZHK | 8 | 6 | 51 |
Moguće je zaključiti da se u odnosu na 2010. godinu u FBiH broj žena oboljelih od karcinoma dojke u naredne dvije godine smanjio za pola. Ovo smanjenje se može pripisati kontinuiranom provođenju programa prevencije, upravo za ovu grupu oboljenja. Poređenja radi, iz podataka o oboljevanju muškaraca od karcinoma prostate može se zaključiti da su za isti period preventivni programi ili izostali ili bili manje uspješni za muškarce.
U vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem muškaraca i žena u Federaciji BiH navodimo i podatke o registriranim maloljetničkim trudnoćama iz kojih je moguće uočiti rastući trend u periodu 2010. – 2012. godine[2]. Broj registriranih maloljetničkih trudnoća u 2010. iznosio je 797, u 2011. registrirano je 956 maloljetničkih trudnoća, dok je u 2012. godini došlo do blagog pada i zabilježeno je 927 maloljetničkih trudnoća.
Što se tiče statistike o registriranim maloljetničkim trudnoćama u FBiH, ona je teško dostupna, pa su tako dobiveni podaci od samo tri kantona (TK, ZDK i HNK). Iz tih podataka, vidljiv je porast u broju maloljetničkih trudnoća u Tuzlanskom kantonu za period 2010.- 2012. godine, a u Zeničko-dobojskom kantonu u navedenom periodu uočava se smanjenje broja maloljetničkih trudnoća.
| Broj registriranih maloljetničkih trudnoća u tri kantona FBiH (2010 – 2012) | |||
| Kanton | 2010 | 2011 | 2012 |
| HNK | 0 | 4 | 4 |
| TK | 59 | 70 | 77 |
| ZDK | 87 | 57 | 35 |
Navedeni podaci nam govore o potrebi da se ovom problemu posveti veća pažnja. Iako je u poslijednje vrijeme u Federaciji BiH dosta učinjeno na edukaciji mladih u ovoj oblasti, savjetovališta o zaštiti reproduktivnog i seksualnog zdravlja žene i muškarca djeluju u svega 30,9% zdravstvenih ustanova, a čak 59,3% ustanova nema takva savjetovališta[3].
Da postoji potreba za savjetovalištima ukazuje i podatak o niskom stepenu upotrebe kontraceptivnih metoda, pa tako je svaka treća žena starosti 15-49 godina izjavila je da koristi neku od metoda kontracepcije (33,6%). Ispitivanja pokazuju da mlađe žene koriste kontracepciju mnogo rjeđe nego starije i da su općenito najčešće metode prekinuti snošaj (koji koristi 19% udatih žena/žena koje žive u zajednici sa muškarcem), zatim korištenje prezervativa, dok samo 4% žena koristi oralna kontraceptivna sredstva[4].
Pokazatelji zdravstvenog stanja stanovništva Federacije BiH su, osim bioloških faktora, snažno povezani sa životnim uvjetima, faktorima okoliša, životnim navikama stanovnika, ekonomskom situacijom u zemlji i mnogim drugim faktorima i pretežno su nepovoljni.U demografskom pogledu nastavljeno je starenje stanovništva, smanjenje stope nataliteta i prirodnog priraštaja, čija je vrijednost u 2012. godini bila izrazito nepovoljna (0,2‰). U čak pet kantona prirodni priraštaj ima negativnu vrijednost. (Posavskom, Bosansko-podrinjskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu 10)[5].
Što se tiče zdravlja žena, iz analizirane statistike vidimo da su u velikoj mjeri i dalje prisutni faktori rizika koji se vežu za nezdrave životne navike pa su stoga neophodni učinkovitiji programi za podizanje svijesti o važnosti brige o zdravlju i preventivni rad sa stanovništvom. Ako tome dodamo nalaze analiza položaja žena iz drugih djelova ovog dokumenta koji ukazuju na veliku izloženost siromaštvu, opterećenost dvostrukim teretom plaćenog i neplaćenog rada koji podrazumijeva i brigu o djeci, starima i bolesnima, ne treba da čudi visoka stopa oboljevanja, pa i smrtnost, od preventabilnih bolesti. S druge strane, društvena briga za zdravlje podrazumijeva osiguranje zdravstvene zaštite grupacijama stanovništva koje su izložene povećanom riziku obolijevanja i koja se pruža kroz sprečavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i liječenje bolesti od većeg socijalno medicinskog značaja, te je stoga i ženama i muškarcima neophodno omogućiti bolji pristup kvalitetnijim uslugama prevencije i tretmana oboljenja.