StaklenikrovU Bosni i Hercegovini je još uvijek prisutna jaka veza između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada.

BiH ima najniži procenat učešća žena svega 35% na tržištu radne snage u Jugoistočnoj Evropi. Takva situacija spriječila je bilo kakvu značajniju promjenu omjera između zaposlenih žena i muškaraca na tržištu rada od 2001. do 2008. godine, te je u BiH muškaraca kontinuirano 63 procentualno više u zaposlenoj populaciji od žena.

Analiza tržišta rada pokazuje da u Bosni i Hercegovini postoje tipično ženska i tipično muška zanimanja te je prisutna neznatna, ali postojeća 64 razlika u visini plata u privatnom sektoru, gdje muškarci imaju veće plate od žena. Diskriminacija se oslikava i kroz različito regulirana prava žena na porodiljsko odsustvo u različitim dijelovima BiH (kantoni i entiteti) te činjenicom da porodiljska odsustva nisu uvijek plaćena, kao i da neke žene ostaju bez posla nakon što ostanu u drugom stanju. Ova pitanja, kao i u obrazovnim politikama, neophodno je riješiti implementacijom zakona koji su na snazi, u kombinaciji sa povećanjem monitoringa provođenja zakona.  Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine , stopa zaposlenosti iznosila je 33,1%, za muškarce 43,2%, a za žene 23,7%. Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u 2009. godini iznosila 66 je 24,1% (23,1% za muškarce i 25,6% za žene). Stopa nezaposlenosti je najviša među mladim osobama u dobi od 15 do 24 godine i iznosi 47,5% (44,8% za muškarce i 52,3% za žene).

Značajna razlika među spolovima prisutna je u strukturi obrazovanja među nezaposlenim. Od ukupnog broja nezaposlenih žena, 8% su žene sa visokom školskom spremom, dok taj procenat kod 67 muškaraca iznosi samo 3%. Općenito gledano, žene u dobi između 16-64 godine čine samo 35% aktivne radne snage u Bosni i Hercegovini, što čini najmanji nivo zastupljenosti žena na tržištu rada u Jugoistočnoj Evropi. U ukupnom broju zaposlenih u neagrarnim djelatnostima, žene učestvuju sa 68 34,9 % (industrija i uslužne djelatnosti)